Back to space. Za sad zaključujemo prethodnu temu, a o njenoj provedbi bit će te pravodobno izvještavani. Dakle ovim putem pozivam sve ranije (samo)deklarirane stručnjake i poznavatelje problematike, da se uključe u komentiranje i argumentiranu diskusiju na temu:

Unutrašnje (mentalne) krize: Ova vrsta kriza možda se ne čini kritičnom u usporedbi s vanjskim fizičkim ugrozama, ali one mogu biti jednako pogubne po misiju. Tijekom dugotrajnih letova najčešće uočena psihička posljedica po posadu, jest depresija tijekom koje pogođeni pojedinac gubi volju za rad s drugim članovima posade i vanjskim svijetom općenito. Prevencija depresije tijekom dugotrajnih letova, primarno počiva na kvalitetnom izboru posade. Izbor emotivno stabilnih ljudi, koji su u stanju izvoditi predviđene zadaće u stresnom okružju bez osobne dezintegracije, najbolja je politika za izbjegavanje unutranjih kriza. No kako bilo, selekcija sama po sebi vjerojatno neće ukloniti sve moguće psihičke probleme i oboljenja. Stoga na brodu mora postojati odgovarajuća psihoterapija i psihotropne droge, kao neophodna sredstva za nadvladavanje internih kriza. Isto tako, medicinski časnik posade treba biti obučen i za djelovanje na psihološkom području.

Tijekom misije na Mars, Zemlja neće biti vidljiva tijekom većeg dijela putovanja. Posada će prvi put u povijesti, zaista presjeći pupkovinu sa Zemljom. Učinak toga po posadu je još uvijek nepoznat. Među mlaznim pilotima koji lete noću na velikim visinama, ponekad se zna pojaviti fenomen poznat pod nazivom odvajanje (break-off), koji uzrokuje strah. Svi ti fenomeni dijele zajednički čimbenik odnosno sličnost u općem osjećaju izolacije, karakteristične za zatvorena i izolirana okruženja. Nije poznato hoće li prolongirana ili potpuna nemogućnost Zemljine vidljivosti uzrokovati i pojačati pojavu tih efekata.

Sljedeće područje za brigu je eventualna smrt, ozbiljna trauma ili hiperbarična paraliza člana posade. To bi bilo izrazito traumatično iskustvo za preživjele članove posade. Stoga se mogu očekivati njihove komplicirane reakcije kao posljedica činjenice da trenutni okret broda prema zemlji nije moguć zbog ograničenja misije poput gravitacijskih, operativnih, te ograničene zalihe goriva. U skladu s tim unaprijed se mora riješiti pitanje postupka u slučaju smrti člana posade. Da li posmrtne ostatke treba sahraniti u svemiru, na Marsu ili po povratku na Zemlju?

Sa ili bez specifičnostima svemirskog okruženje, nema dvojbe oko pojave nekih oblika psihičkih oboljenja tijekom dvo ili trogodišnje misije među najvjerovatnijom šesteročlanom posadom. Zato se moraju odraditi temeljne pripreme za suzbijanje očekivanih psihičkih oboljenja.